ВЕСТИ

21.10.2025.

mentorska podrska IS

Povodom Svetskog dana sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda


Prema najnovijim podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, Srbija je zemlja sa najvećim brojem poginulih u saobraćajnim nezgodama u Evropi – čak 78 osoba na milion stanovnika. Samo od početka ove godine život je izgubilo 390 ljudi, a više od 15.000 ljudi je povređeno. Najčešći uzroci tragedija su neprilagođena brzina, vožnja pod dejstvom alkohola, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i nedovoljna zaštita dece, pešaka, osoba sa invaliditetom i biciklista.

U poslednjih par nedelja građane Srbije je uznemirio niz saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodima i teškim telesnim povredama. Od izletanja autobusa sa puta kod Sremske Mitrovice do saobraćajne nezgode na Novom Beogradu.

Udruženje građana Sigurne staze podseća na ove tragične događaje i poražavajuće podatke uoči Svetskog dana sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, koji se obeležava svake treće nedelje novembra i ističe da gotovo svaka od ovih nezgoda nije morala da se dogodi.

„Saobraćajne nezgode nisu slučajnost, već rezultat sistemskih propusta i neodgovornosti institucija. Srbija ima strategije i akcione planove, ali ne i njihovu doslednu primenu. U prethodnih deset godina u bezbednost saobraćaja uloženo je više od pola milijarde evra, ali čini se da taj novac nije usmeren tamo gde je najpotrebnije, niti je doneo očekivane rezultate u unapređenju sistema bezbednosti saobraćaja. Dok god se odgovornost ne postavi na sistemski nivo i ne uloži u bezbednu infrastrukturu, broj žrtava neće opadati“, kaže Igor Velić, master inženjer saobraćaja i predsednik udruženja građana Sigurne staze iz Bora.

Srbija je 2023. godine usvojila Nacionalnu strategiju bezbednosti saobraćaja sa akcionim planom. Akcioni plan na period od 2023. do 2025. sastoji se od 248 mera sa ciljem smanjenja broja smrtno stradalih i teško povređenih u saobraćajnim nezgodama. Od 248 mera sprovedeno je svega manje od 12%. Novog akcionog plana nema, a Srbija nije ispunila nijedan zacrtani cilj iz predhodne nacionalne strategije bezbednosti saobraćaja (od 2015. do 2020. godine).

Nakon izmena Zakona o bezbednosti saobraćaja, lokalne samouprave ostale su bez dovoljno sredstava za mere unapređenja bezbednosti. Vlada Republike Srbije je za 2025. godinu donela odluku kojom se izdvaja svega 571.759.000 dinara za unapređenje bezbednosti saobraćaja  (primera radi prošle godine je to bilo 2.500.000.000 dinara), a od toga je svega 71.759.000 dinara otišlo u 160 lokalnih samouprava da unaprede bezbednost na svojoj teritoriji. Ovakav budžet ostavlja lokalne samouprave bez mogućnosti da sprovedu ključne mere unapređenja bezbednosti.

„Istraživanja koja se sprovode u razvijenim zemljama, pokazuju da je investiranje i ulaganje u unapređenje bezbednosti saobraćaja na lokalnom nivou, isplativo i održivo, a uložena sredstva se vraćaju u višestruko većem iznosu. Sredstva predviđena za finansiranje unapređenja bezbednosti saobraćaja moraju biti namenska, planski trošena i rezervisana isključivo za unapređenje nivoa bezbednosti saobraćaja“, naglašava Velić.

U Srbiji je bezbednost na putevima na nivou 15 godina ispod proseka Evropske unije, a ukupni troškovi saobraćajnih nezgoda u 2019. godini procenjeni su na 4,1 milijardu evra. Iako su tokom poslednje decenije uložene stotine miliona evra, rezultati izostaju jer ulaganja nisu usmerena tamo gde su najpotrebnija – u lokalne mere i infrastrukturu koja direktno spašava živote.

„Potrebna nam je temeljna promena pristupa – primena koncepta održive urbane mobilnosti i humanog inženjeringa, kao i primena savremenog koncepta odgovornosti za stanje bezbednosti saobraćaja. To nije trošak, već ulaganje u ljudske živote. Bezbednost u saobraćaju ne sme biti stvar sreće – već rezultat sistema koji funkcioniše“, zaključuje Velić.

Kroz svoj rad, uključujući i aktivnosti u okviru projekta „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“ koji sprovodi Beogradska otvorena škola (BOŠ), a podržava Delegacija Evropske unije u Srbiji, Sigurne staze jačaju kapacitete lokalnih organizacija i zajednica da utiču na kreiranje saobraćajnih politika, unapređenje bezbednosti i urbane mobilnosti i da zagovaraju bezbednije, humanije i održivije okruženje za sve učesnike u saobraćaju.

Naslovna fotografija: Udruženje roditelja stradale dece u saobraćaju